
Konferencija za novinare, 30. septembar 2016. godine |
![]() |
![]() |
![]() |
ponedeljak, 03 oktobar 2016 11:49 |
Izveštaj sa konferencije za novinare
Razlog za donošenje takvog zaključka je u sledećem: Navedeni akt – naredba primenjen je u potpunosti, i svi građani tadašnje države izjašnjeni kao Bunjevci, nasilno su preimenovani u Hrvate što je zvanično uspostavljeno u ličnoj dokumentaciji i primenjivano u državnoj administraciji i statistici (legitimacije, birački spiskovi,putne objave i razni drugi spiskovi po narodnosti). Ovaj akt je primenjivan sve do raspada bivše SFRJ, a Bunjevci su mogli da se lično izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti tek na popisu 1991. godine u SR Jugoslaviji, ali pod klauzulom ostali. Bunjevci su ostvarili pravo da se deklarišu kao autohtona nacionalna manjina nakon donošenja Zakona o nacionalnim savetima nacionalnih manjina, i to pravo danas u Republici Srbiji ostvaruje 16706 Bunjevaca izjašnjenih na poslednjem popisu, a koji su saglasno Zakonu izabrali i formirali Nacionalni savet (prvi saziv nacionalnog saveta formiran je 2003. godine). Događa se, međutim, da se Bunjevcima pravo na lično izjašnjenje i pravo na identifikaciju kao autohtone nacionalne manjine u Republici Srbiji, i danas osporava. Da se Bunjevci nazivaju „bunjevački Hrvati“, „Hrvati-bunjevci“ i slično, i da se navodi kako između Republike Srbije i Republike Hrvatske postoji „takozvano bunjevačko pitanje“ (izveštaj o sprovođenju bilaterarnog sporazuma Srbije i Hrvatske, Centar za regionalizam Novi Sad 2016, autor Darko Baštovanović – društveno politički kocept – citat: „Odnose između dve države opterećuje tzv. bunjevačko pitanje“). Ogromna nepravda i nacionalna tragedija, koja je primenom navedenog akta učinjena Bunjevcima, nije ugušila svest kod Bunjevaca o svojoj nacionalnoj pripadnosti, jeziku, kulturi, običajima, i Bunjevci se danas u Republici Srbiji slobodno izjašnjavaju i organizuju kao autohtona nacionalna manjina. Nedopustivo je stoga, da se na temelju sramnog akta iz 1945, i danas pravo na lično izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti Bunjevcima osporava, i da se optužuje Republika Srbija da omogućuje organizovanje „grupe građana koji su Bunjevci, a neće da budu Hrvati“ i da tako deli hrvatski korpus u Srbiji, što se u javnosti često navodi od strane političkih i kulturnih predstavnika Hrvata u Srbiji i danas. Donošenjem Zaključka kako je predloženo, konstatovalo bi se da je akt koji je naveden, bio akt nasilne asimilacije, diskriminacije i akt nepoštovanja ljudskih pravima, i da je osporavanje prava Bunjevcima na lično izjašnjenje o svojoj nacionalnoj pripadnosti nedopustivo. S obzirom da ova tema prevazilazi okvire samo delovanja stranke, predlažemo da inicijativu Skupštini APV uputi Nacionalni savet, zaključio je Mirko Bajić, predsednik SBB.
|
Izbori 2014.
