U SAVEZU BAČKIH BUNJEVACA ODRŽALI KONFERENCIJU ZA ŠTAMPU

   Prid pridstojeći popis stanovništva sve su jači i pokušaji da se Bunjevci privedu u kaku drugu nacionalnu grupu. Uz promociju kroz razne medije, pritisak kojekaki “udruga”, pravljenje novi sintagmi (Hrvati bunjevačkog roda), a u akciju pokušaja asimilacije uključili su se i pojedini svećenici katoličke crkve.

Na konferenciji za štampu koju je tim povodom sazvo Mirko Bajić, pridsidnik SBB-a, moglo se čut šta se radi po ovom pitanju.

– U prošlosti je bunjevačko pitanje više puti razmatrano, pokušali su da nas asmiliraje, aktom iz 1945. su probali i da nas zabrane, al je sve to bilo uzalud. Sve nas je više, a popis će to i dokazat. Dosta smo se izjašnjavali kako je kogod drugi tio, sad je vrime da se izjašnjavamo kako oćemo. Evo, okupile su se sve bunjevačke institucije oko tog pitanja, a vrime je i da se okupe svi Bunjevci. Na ovom popisu se možmo izborit za prava. Svako ima pravo da bude šta oće, mož kogod i da zaboravi ono što mu je bio dida i kojim je jezikom divanio, al imamo pravo da ne dozvolimo da nas na to tiraje – kazo je Siniša Tikvicki, iz SBB-a, na otvaranju konferencije za štampu.

Ono što je izazvalo najoštriju reakciju članova SBB-a jeste mišanje pojedini katolički svećenika u državne poslove.

– U popis stanovništva, a protivno pravilima, uključiva se i Katolička crkva, el bolje kazano, pojedini svećenici u Subotici. Uticaj crkve je velik, a ona radi ono što, po nama, ni u jednoj normalnoj demokratskoj državi ne bi smila –miša se u državne poslove. Dobili smo pritužbe od Bunjevaca da im je isprid crkve diljen promotivni materijal za popise, a da se Katolička crkva u Subotici od pojedini svećenika naočigled pritvara u hrvatsku crkvu. Jeste, Bunjevci jesu u velikoj miri virnici, katolici, al to ne znači da su Hrvati. Katolici su i Madžari, Nemci, Italijani, al nek kogod proba kazat Madžaru da je Hrvat samo zato što je katolik. Kako se onda to mož radit Bunjevcima. I zašto se virnici iz crkve ispraćaju pismom „Kraljice majko svih Hrvata“, jel tog ima i kad je misa, na primer, na Madžarskom? Već smo se obraćali državnim organima, a obratićemo im se opet, jer Bunjevci jesu katolici, al to ne znači da su Hrvati, jel ni crkva nije Hrvatska – kazo je, izmed ostalog, Bajić.

Očigledan primer pokušaja asimilacije Bunjevaca je i Dužijanca koja ni blizu nije bila gradska.

– Jedan praznik Bunjevaca je pritvoren u crkveno-hrvatsku manifestaciju uz pomoć Demokratske stranke. Ljudi koji su redovno dolazili na Dužijancu sada su razočarani, divani se se  hrvatskim jezikom, ulažu se sve veća sridstva, a ljudi je sve manje. Zašto? Zato što štogod što prirodno, ne mož da prođe. S druge strane, raduje me što je, bez obzira na to što je gradska Dužijanca održana 14. avgusta, Dužijanca, ko nacionalni praznik Bunjevaca, održana 15. avgusta, bila možda i najlipša dosad. Jeste, finansijski ne možmo da se mirimo, ne dobijamo sridstva ko drugi, al zato možmo bit ponosni na ono što smo napravili – istako je Dragan Kopunović, isprid SBB-a.

   Na konferenciji za novinare 20. januara 2011. godine Savez bačkih Bunjevaca podržao je projekte koji su najavljeni od strane pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu, a koji se odnose na dovršetak započete investicije kompleksa zatvorenih bazena u Dudovoj šumi u Subotici i izgradnje nove fiskulturne sale u Đurđinu. Zatraženo je da se ubuduće obezbedi ravnomerni razvoj uslova i izgradnja  infrastrukturnih objekata u oblasti sporta i omladine, kako u gradu tako i u prigradskim naseljima, što je značajno za razvoj sela i ostanak mladih na selu.

   Dragan Kopunović je istakao da se moraju znati ukupne potrebe i odrediti prioriteti na bazi konkretnih podataka, kako se ne bi dogodilo da se ovakve investicije rade po političkom uticaju koji je direktor iz koje stranke, nego po stvarnim potrebama imajući u vidu veličinu škola i broj dece. Istakao je primer škole Đuro Salaj, kao najstarije škole u gradu sa velikim brojem dece a koja još nema fiskulturnu salu.

   Mirko Bajić, predsednik Saveza bačkih Bunjevaca, ukazao je na nedopustive odredbe u Zakonu kojima se u realnosti onemogućava političko angažovanje stranaka nacionalnih manjina koje su brojčano male. Naročito je ukazao na činjenicu da u odredbama Zakona o finansiranju stranaka i predlogu izmena ovog zakona, postoje gotovo diskriminatorski odnosi prema strankama nacionalnih manjina i na činjenicu da je aktuelni režim nekome majka a nekome maćeha u ostvarivanju prava na finansiranje. Savez bačkih Bunjevaca ne ostvaruje ni dinara pomoći od bilo kojeg nivoa vlasti i samim tim je u neravnopravnom položaju u odnosu na druge stranke koju tu pomoć imaju.